Hrvatski Portal u Švicarskoj
Home Događaji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  


 

Ivan Marjanović De Tonya, neovisni hrvatski i američki književnik, poslao nam je iz San Diega tri interesantna priloga San Diego: Zoološki vrt, Safari park i Dinosauri i prethistorijski životinjski svijet, koje objavljujemo u tri dijela - danas Dinosauri i prethistorijski životinjski svijet:

Dinosauri i prethistorijski životinjski svijet

 

Rika gigantskih dinosaura, te preteča slonova (dlakavi mamut), tigrova (sabljozubi tigar), nosoroga (dlakavi ili vuneni nosorog), vukova (dugodlaki vuk, zvani vukodlak), medvjeda (dugodlakih medvjeda), bivola (dugodlakih bivola) i sl., plaše djecu i prisiljavaju odrasle da se počešu iza uha… I to još nije sve – pojedini dinosauri, svojim hidrauličnim pokretima i parom iz nozdrva zaista podsjećaju na vremena kada su zemljom vladale ove gigantske životinje. Kada dinosauri riču, cijela zaravan se pod njima trese…

 

Dinosauri su bili biljožderi ili mesožderi, već prema tome kako koja vrsta - neki dinosauri (sauropods) dosezali su čak i do 60 metara dužine…

Kruna svega o dinosaurima je: svi dinosauri nosili su jaja – iz jaja su se legle bebe dinosauri… Milijune godina kasnije, poletio je prvi dinosaur -praptica… Eto nam našeg vrapca u ruci i goluba na grani…

I opet, pogledajte kroz prozor – eno vrapca, eno leti dinosaur…

Uzmimo u obzir da je Zemlja formirana prije 5 bilijuna godina. Život na zemlji se u nauci dijeli u četiri perioda:

1. Precambrian – početak života.

2. Paleozoic („antički život”) - Paleozoic se dijeli u sedam doba: Precambrijsko, Cambrijsko, Ordovicijsko, Siluriansko, Devonijsko, Carboniferousko i Permijsko. U ovih sedam doba živjele su biljke, većina beskralježnjaka i prvih kralježnjaka: gmizavci, amebe, ribe, arthropodi i gmizavci slični sisavcima.

3. Mesozoic (“doba gmizavaca”) – nastanak cvjetajućih biljki, dinosaura, ptica i sisavaca.

4. Cenozoic (“doba sisavaca”) – razvrstavanje cvjetajućih biljki, insekti, ptice i sisavci i pojava ljudskih bića.

Prvi život na zemlji pojavio se prije 5 bilijuna godina. Prve ćelije s nukleusom na zemlji pojavile su se prije 2 bilijuna godina i prvi organizmi sačinjeni od više ćelija (multićelijske alge) pojavile su se prije 1.8 bilijuna godina. Prije 245 milijuna godina (u kasno Permijsko doba), 96% živih bića u vodi i 52% svih kopnenih vrsta životinja i insekata nestalo je u najvećoj katastrofi na zemlji. Pretpostavlja se da su ovu katastrofu prouzrokovali vulkanski gasovi i lava iz vulkanske erupcije u Sibiru. Ta erupcija je trajala oko milijun godina i izbacila je 2 milijuna puta više lave od erupcije vulkana St. Helena u Americi 1980. godine. Nakon ovog izumiranja, trebalo je čak 100 milijuna godina da se pojedine vrste obnove. Gmizavci su se rasprostranili i od njih su nastali dinosauri...

 

Dinosauri - U stvari, “dinosauri" su jedna posebna vrsta životinja tz. vrsta Dinosauria. Najveći dinosauri bili su Brontosaurus i Brachiosaurus (Brachiosaurus je bio 23 m dugačak i 12 m visok. Pretpostavlja se da su dinosauri Argentinasaurus i Amphicoelias (na temelju nađenih kostiju) bili jedan i po puta do dva puta veći od Brachiosaurusa.

 

Dinosauri su i letjeli - Quetzalcoatlus je bio najveći leteći dinosaur kralježnjak – raspon njegovih krila bio je čak 12 metara. Dinosauri su se pojavili prvi put u Triassic periodu, otprilike prije 230 milijuna godina. Za idućih 135 milijuna godina bili su dominantni kopneni kralješci (od početka Jurassic perioda, tj, prije 200 milijuna godina), pa sve do Cretaceous perioda, tj. do prije 65.5 milijuna godina – u ovo vrijeme dogodilo se tz. Cretaceous-Paleogene izumiranje većine grupa dinosaura, koje je konačno prestalo na kraju Mesozoica… (sigurno ste čuli: u to vrijeme pao je veliki meteor na današnje područje Meksičkog zaljeva ili kod otoka Yucatan u Centralnoj Americi, što je prouzrokovalo, na duže vrijeme, totalno zamračenje sunca i veliku hladnoću – zbog tog meteora nema više dinosaura!). Iako riječ dinosaurznači “opaki gušter”, dinosaur nije gušter...

    

Dinosauri su ‘hladnokrvni’ dvonošci (koji nisu mogli preživjeti hladnoću nakon pada meteora na zemlju) iz kojih se, prema najnovijim naučnim otkrićima dokazuje, pored riba, razvila najbrojnija grupa kralježnjaka – ptice. Čak preko 9,000 vrsta ptica su „potomci” dinosaura… Kada bi se vrijeme dinosaura od njihovog početka zbilo u današnji kalendar od 365 dana (jedan dan=milijun godina), dinosauri su nastali 1. siječnja, a nestali su u trećem tjednu u listopadu. Prema istom mjerilu, Zemlja je nastala 18,5 godina ranije. Prvi Homo sapiens je živio na zemlji tek od 31. prosinca, tj. od Nove godine...”

A kreketavi žabac? Skoro ga zaboravih...

Znači, vrabac „Dino” je stariji od žapca? Je, šipak – žabac je kreketao iz neke močvare u periodu paleozoika, tj. čak prije  542 do 251 milijun godina! Bravo, kreko kreketavi, ni malo se nisi promijenio – istu pjesmu krekećeš, ali poletjeti još dugo nećeš...


Pra, pramilijunta prabaka “Lucy”

A što se tiče onoga kada smo mi ljudska bića počeli svoju pustolovinu na Zemlji, ako je vjerovati nalazima kostiju čuvene “Lucy”, koje su pronađene 1974-5. u mjestu Hadar u Etiopiji – naša pra, pra, pramilijunta prabaka je živjela još prije 2,6 milijuna godina (a možda i prije 3 milijuna godina!)...

Eto, iza paprati i dinosaura koji su jeli uglavnom paprati, došli smo i mi i naša evolucija i naša carstva i naše revolucije na red... Dakle, više od 60 milijuna godina nakon izumiranja dinosaura, naši prapretci su učili hodati kao male bebe i nisu znali kazati ni „a”... Drugim riječima, mi čistokrvni (i biljožderi i mesožderi i ljudožderi i “čistokrvnici“!) već 2,6 milijuna godina mozgamo i o svom i o tuđem mozgu, proganjamo jedni druge s jednog kraja na drugi kraj ovog globusa i busamo se u prsa da smo upravo mi – ti i takvi i takvi i ovakvi i svakakvi – odabrani da vladamo ovom kuglom zemaljskom...  Nijedna od svih navedenih životinja nema taj i takav kompleks borbe za opstanak...

Daj, Bože, pa da se izdrži sva ova vrtnja zemlje s nama (ne daj Bože i bez nas!) još najmanje 50 milijuna godina... Ovu zadnju godinu dana sve više mi se čini da svemirci uspostavljaju kontakt sa mnom (i s mojim mozgom): budim se noću – digitalni sat pokazuje 3:33, 4:44, 5:55; prije podne - 11:11; poslijepodne - isto kao i rano ujutro; prije pola noći – opet 11:11… Supruga samo što nije oglušila (kao i ja) na to moje digitalno zirkanje u život… Stalno mi pred očima “Devil’s Tower” (”vražji toranj”) Richarda Dreifusa i onaj mađioničar svemirac što u filmu E.T. upre prst u tebe – i odmah ozdraviš! Kakav liječnik… Kakva borba za opstanak nakon 65.5 milijuna godina iza “propasti Carstva Dinosaura”..! Ja i dalje muku mučim: jesam li od onih (majmuna) poslije dinosaura što su se (kao i ja u djetinjstvu) verali na drvo ili od onih (čimpanzi) što (kao i ja sada) rađe silaze niz stepenice već da se penju uz stepenice! Dođe mi da zaspim u kampu u Safari parku, da cijelu noć gledam u Mjesec i da zavijam s vukovima, da ričem gromoglasno s lavovima i da čekam da  “leteći tanjur” sleti na Zemlju i da me “odveze” na “gablec” na neku nepoznatu planetu udaljenu 50 milijuna svjetlosnih godina…

(Kada se ponovo vratim na Zemlju, nastavit ću prekinutu “partiju” šaha s mojim prvim “komšijom”, s kojim se (kako se radilo i u vremena pramilijunte bake Lucije) sporazumijevam pantomimom i gestikuliranjem gluhonijemih……

Ovaj autor se nada da će nam, nakon fotografija o dinosaurima i praživotinjama, ovaj životinjski (i ptičji i ljudski) svijet oko nas biti puno dopadljiviji i da ćemo se još više brinuti o životinjama – da ne izumru...

I da s njima ne izumremo i mi...

Živio „Dino” vrabac! Živio i žabac! (evo ga: svaku noć, pred spavanje, uvuče mi se u džep moje „pidžame” i malo-malo pa kreketne: „Kreke-kre, ne zirkaj u vrijeme – sve su ribe nijeme…  Kreke-kre, ne zirkaj u vrijeme…”).

Izvori:
- San Diego Zoo - 75th Birthday Edition (slikovnica i dokumentarne informacije)
– San Diego Zoological Society, 1990
- Gradska knjižnica San Diega
- The San Diego Union Tribune istražni arhivi
- The Los Angeles Times istra\ni arhivi
- The American Museum of Natural History, New York
- The Field Museum of Natural History, Chicago
- Wikipedia
- Autorov očevid (i malo naslijeđenog instikta pramilijunte prabake Lucije)

I, naravno, mali vrabac “Dino” i njegovo bogovetno, a toliko slatko cvrkutanje (što samo mami u prirodu i ni malo ne sliči rikanju dinosaura)…

Živio vrabac “Dino”! Živio i mali žabac, dakako...

Foto galerija









Autor:

Ivan Marjanović De Tonya
neovisni hrvatski i američki književnik

Za portal pripremio: Zvonimir Mitar

Vezani članci:

San Diego: Zoološki vrt 

San Diego: Safari park

 

 Kontakt ako imate pitanja ili poznate neku interesantnu zanimljivost možete nam se javiti e-mailom zanimljivosti@croatia.ch

 

Untitled Document


Optimizirano za
Internet Explorer
| home | događaji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.croatia.ch/ Sva prava pridržana.