Hrvatski Portal u Švicarskoj
Home Događaji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  


 

Hrvatski novac u zadnjih 90 godina,
od SHS 1919. do RH 2009. godine

Narodi koji su prošli ili se neko vrijeme zadržali na prostorima današnje Republike Hrvatske ostavili su svoje tragove u mnogim segmentima života, pa tako i u kovanju novca. Prema raspoloživim izvorima, Hrvati koji su živjeli na teritoriju današnje Hrvatske nisu kovali svoj novac sve do kraja XII. stoljeća, već su uglavnom upotrebljavali bizantski novac, čije su imitacije i kovali.

Issa (Vis), Pharos (Stari Grad na Hvaru), Rhizon (Risan), Lissos (Lješ) i Skodar (Skadar) bili su grčki gradovi u kojima se kovao novac. Siscia (Sisak) i Sirmium (Srijemska Mitrovica) bile su rimske kovnice novca.

zlatni solid
zlatni solid - imitacija bizantskog novca cara Heraklija

Najstarijim hrvatskim novcem smatra se novac Bijelih Hrvata, koji su kao moćno pleme živjeli na području današnje Češke. Tamo su u X. stoljeću hrvatski kneževi Slavnikovići kovali svoj novac. Poznate su brojne vrste i inačice srebrnih senara Sobjeslava Slavnikovića (985.-995.) i njegova brata biskupa Vojtjeha Adalberta (982.-988. i 992.-994.)

Godine 1102. Hrvatska ulazi u savez s Ugarskom. U novom političkom odnosu ugarski vladar ujedno je i hrvatski kralj, no Hrvatska ima određenu samostalnost. Tako herceg, koji njome vlada, ima pravo da kuje svoj novac. Taj novac vrijedi na teritoriju cijele Hrvatske.

Herceg Andrija (1192. - 1211.) kovao je srebrne denare i poludenare po uzoru na frizatike3, pa se oni nazivaju hrvatski frizatici.

Hrvatski frizatik
Hrvatski frizatik hercega Andrije

Reprezentativan primjer hrvatskog novca svakako je banski denar (banovac), koji su kovali nasljednici hercega Andrije sljedeće stoljeće i pol (1235.-1384.). Taj je novac cijenjen zbog svog sastava i finoće izrade – kovan je od finog srebra u kovnicama u Zagrebu i Pakracu.

banski denarbanski denar
banski denar

Dubrovačka Republika kovala je tijekom više od pet stoljeća (1294.-1803.) novac koji predstavlja izuzetnu numizmatičku vrijednost u hrvatskim i svjetskim razmjerima.

artiluci
artiluci

škude
škude

libertine
libertine

Svoj novac kovali su i hrvatski primorski gradovi Zadar, Šibenik, Trogir, Split i Hvar.
Početkom 14. stoljeća hrvatski banovi Pavao i Mladen iz obitelji Šubić kuju svoj novac, a kovanje nastavljaju njihovi nasljednici. U prvoj polovini 16. stoljeća nastaje novac koji u numizmatičkim krugovima slovi za najljepši hrvatski novac: kovanice Nikole III Zrinskog, osobito široki groševi i taliri.

groš
groš

talir
talir

Na otoku Pagu pojavio se 1778. godine prvi hrvatski papirni novac - paški asignat
Naime, dotad je grad Pag svojim službenicima, činovnicima i liječnicima plaćao u soli. Po uvođenju asignata, količina soli bi se preračunavala u odgovarajuću protuvrijednost u lirama, na koju je izdana potvrda s upisanom svotom. Svaki asignat je imao upisanu svotu i datum izdavanja.

paški asignat
paški asignat

Izvornim hrvatskim novcem smatraju se i kovanice te novčanice iz vremena bana Josipa Jelačića. Godine 1848. Josip Jelačić izabran je za bana. Bila su to nestabilna financijska vremena, u kojima je nedostajalo sitnog novca za svakodnevna plaćanja. Bansko vijeće u vlastitoj kovnici u Zagrebu počinje kovati bakreni križar i srebrni forint, a gradske općine, poduzeća i trgovačke kuće izdavali su papirne novčanice s vlastitim jamstvom.

križar
1 križar

forint
1 forint

Kraljevina SHS i Nezavisna Država Hrvatska U Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (proglašena u prosincu 1918.) novce je izdavala Narodna banka Kraljevine SHS.

Narodna banka Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca
Neke od novčanica koje je izdala  Narodna banka Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. 
Kovanice od 5, 10 i 25 para na naličju su imale i grb Hrvatske.

 

U kolovozu 1939. uspostavljena je Banovina Hrvatska Uredbom o Banovini Hrvatskoj, a na temelju sporazuma Cvetković - Maček. S Narodnom bankom Kraljevine Jugoslavije postignut je sporazum o izdavanju vlastitog novca (razmatrana su imena kuna ili banovac), koji bi kolao usporedo s jugoslavenskim dinarom. No, početak II. svjetskog rata spriječio je realizaciju planova o tom novcu.
U Gliptoteci4pronađena su dva sadrena predloška za taj novac, autora Ive Kerdića5.

sadreni predlošci
sadreni predlošci

NDH (1941.-1945.)
NDH (1941.-1945.)

U Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (1941.-1945.) kao sredstvo plaćanja rabila se kuna, koja se dijelila na 100 banica. No, kovanice (pokusni otkovi Ive Kerdića) nikada nisu puštene u optjecaj zbog inflacije.

novčanice koje je izdala Hrvatska državna banka
Lica i naličja nekih novčanica koje je izdala Hrvatska državna banka
(emisija 1. rujna 1943.)

Hrvatski dinar - prijelazno sredstvo plaćanja
Hrvatski dinar pušten je u optjecaj 23. prosinca 1991. godine, na dan kada je na snagu stupila Uredba o narodnoj banci Hrvatske, koju je donijela Vlada Republike Hrvatske, a kojom je Narodna banka Hrvatske postala potpuno samostalna republička institucija, neposredno odgovorna Saboru s temeljnim ciljem očuvanja vrijednosti domaće valute. Zamjena jugoslavenskog dinara za hrvatski dinar u omjeru 1 : 1 trajala je od 23. do 31. prosinca (redovni rok). Tečaj hrvatskog dinara prema stranim valutama utvrdila je Narodna banka Hrvatske na svojoj prvoj tečajnici 1. siječnja 1992. godine – 1 njemačka marka vrijedila je tada 55 hrvatskih dinara.

Uvođenje hrvatskog dinara kao zakonskog sredstva plaćanja u Republici Hrvatskoj označilo je dovršetak procesa monetarnog osamostaljenja Republike Hrvatske. Monetarno osamostaljivanje Hrvatske počelo je već u srpnju 1991. odlukama Vlade Republike Hrvatske kojima se Hrvatska pokušala zaštititi od negativnih posljedica koje su proizlazile iz odluke Savjeta guvernera Narodna banke Jugoslavije od 27. lipnja 1991. godine – tom su odlukom banke iz Republike Hrvatske i Slovenije i njihove narodne banke bile isključene iz primarne emisije NBJ. Iako je tada došlo do odvajanja navedenih dviju republika od jugoslavenske monetarne jezgre, Brijunskim moratorijem (od 7. srpnja do 7. listopada) pokušalo se uz potporu međunarodne zajednice zaustaviti monetarno osamostaljenje, no to više nije bilo moguće.

Hrvatski dinar bio je privremeni novac izdan od Ministarstva financija i novčanice te valute nosile su potpis ministra financija. Taj novac nije izdala Narodna banka jer je trebao poslužiti kao prijelazno sredstvo u procesu monetarnog osamostaljivanja i stvaranju zdravih temelja, a ponajprije u postizanju stabilnosti cijena, za uvođenje nacionalne valute. Novčanice hrvatskog dinara izdane su u apoenima od 1, 5, 10, 25, 100, 500,  1000, 2000, 5000, 10000, 50000 i 100000 a kovanice nisu izrađivane.

HNB je obavljala zamjenu novčanica HRD u redovnom roku od 30. svibnja do 31. prosinca 1994., te u naknadnom roku do 30. lipnja 1995. Od 1. srpnja 1995. više nije moguće zamijeniti novčanice HRD.


hrvatski dinar
Na sredini lica svih novčanica je lik hrvatskog znanstvenika Ruđera Boškovića.
Veći apoeni su na naličju imali motiv spomenika "Povijest Hrvata" autora Ivana Meštrovića, 
a manji Zagrebačku katedralu.

Kuna i lipa - hrvatska valuta
Na Dan državnosti, 30. svibnja 1994. godine, uvedena je kuna kao novčana jedinica Republike Hrvatske, s podjelom na 100 lipa, zamjenom za hrvatski dinar u odnosu 1:1000.  Izdavanje kune omogućila je stabilnost uspostavljena uspješnom provedbom Stabilizacijskog programa koja je započela u listopadu 1993. godine. Taj je program počivao na koordiniranim mjerama monetarne i fiskalne politike, uz deviznu liberalizaciju i određene strukturne reforme. U uvjetima snažne deprecijacije tečaja hrvatskog dinara, Stabilizacijskim programom ponuđena je gornja granica vrijednosti DEM prema HRD od 4.444. Tečaj hrvatskog dinara nije se nikad više približio toj granici, već je počeo jačati. Stabilizacijskim programom u kratkom su roku zaustavljena inflacijska očekivanja, pa je nakon hiperinflacije od preko 1000 posto godišnje u 1993., u godini 1994. uspostavljena stabilnost cijena uz 3 postotnu deflaciju na prosinačkoj razini.

Naziv kuna za trajnu hrvatsku valutu odabran je zbog značajne uloge kunina krzna u monetarnoj i fiskalnoj povijesti Republike Hrvatske. Povijest naziva novčane jedinice Republike Hrvatske  kune počinje s krznom kune kao sredstvom naturalnog plaćanja,  zatim kuna postaje obračunska novčana jedinica i, napokon, novac u modernom smislu. Nekoliko detalja iz povijesti kune: kunino krzno služilo je kao sredstvo plaćanja poreza zvanog kunovina ili marturina u srednjevjekovnoj Slavoniji, Primorju, Dalmaciji; lik kune nalazio se od prve polovine 13. stoljeća pa gotovo do kraja 14. stoljeća na hrvatskom kovanom novcu zvanom banovci; kuna je bila potencijalni novac Banovine Hrvatske te stvarni novac u izdanju Nezavisne države Hrvatske i ZAVNOH-a.

3 Frizatik - srebrni novac čiji naziv dolazi od grada Friesach u Koruškoj. Postupno se širi Slovenijom, Hrvatskom, Ugarskom i Koruškom.

4 Gliptoteka Hrvatske akademije muzejska je ustanova osnovana 1937. prema zamisli dr. Antuna Bauera sa zadatkom da sabire vrijedna umjetnička djela iz područja kiparstva i da s pomoću sadrenih odljeva izlaže značajne kulturno-povijesne hrvatske spomenike.

5 Ivo Kerdić (1881-1953), hrvatski kipar i najveći medaljer novijeg doba 

Kuna - papirnati novac Republike Hrvatske
ažurirano 29. srpnja 2009.

VAŽEĆE NOVČANICE KUNA

5 kuna-drugo izdanje

10 kuna-treće izdanje

10 kuna-prigodna optjecajna

20 kuna-drugo izdanje

50  kuna

50 kuna drugo izdanje

100 kuna

100 kuna-drugo izdanje

200 kuna

200 kuna-drugo izdanje

500 kuna

1000 kuna

 

 

 

 

NEVAŽEĆE NOVČANICE KUNA

5 kuna-nevažeća

10 kuna-nevažeća

10 kuna-nevažeća

20 kuna-nevažeća

 

Prva verzija novčanica kuna izdana je u apoenima od 5, 10, 20, 50, 100, 200, 500 i 1000 i nosi datum izdanja 31. listopada 1993. 
 
U razdoblju od 1995. do 2004. godine izdane su sljedeće verzije novčanica:

  1. Druga verzija novčanica od 10 kuna izdanje 15. siječnja  1995. puštena je u optjecaj 30. lipnja 1995.
  2. Treća verzija novčanica od 10 kuna izdanje 7. ožujka 2001. puštena  je u optjecaj 18. lipnja 2001.
  3. Prigodna optjecajna novčanica od 10 kuna izdanje 30. svibnja 2004. puštena je u optjecaj 24. svibnja 2004.
  4. Druga verzija novčanica od 5 kuna izdanje 7. ožujka 2001. puštena je u optjecaj 9. srpnja 2001.
  5. Druga verzija novčanica od 20 kuna izdanje 7. ožujka 2001. puštena je u optjecaj 16. kolovoza 2001.
  6. Druga verzija novčanica od 100 kuna izdanje 7. ožujka 2002. puštena je u optjecaj 3. lipnja 2002.
  7. Druga verzija novčanica od 200 kuna izdanje 7. ožujka 2002. puštena je u optjecaj 12. kolovoza 2002.
  8. Druga verzija novčanica od 50 kuna izdanje 7. ožujka 2002. puštena je u optjecaj 25. kolovoza 2002.

 

Novčanice su tiskane na višetonskom papiru od 100%-tnog pamučnog vlakna. Papir je visoko otporan prema vlazi, ne fluorescira, te sadrži otpornost prema bakterijama i gljivicama. U papir novčanice ugrađene su nevidljive fluorescentne niti koje pod ultraljubičastim svjetlom svijetle plavom, žutom i ljubičastom bojom. Svaki apoen kunske novčanice ima ugrađen karakteristični pozicionirani vodeni znak, kojeg je bezbojni otisak identičan portretu na novčanici. U papirnu je masu ugrađena kovinska zaštitna nit, koja mjestimice izlazi na površinu lica novčanice, te je vidljiva u određenom broju prozorčića. Na kovinskoj zaštitnoj niti otisnuta je u negativu, u neprekinutom nizu, brojčana vrijednost novčanice, tako da je naizmjence okrenuta ili prema portretu ili prema središnjem dijelu novčanice, a uz brojčanu vrijednost otisnuta su slova HK, kao oznaka države i naziva novčane jedinice. Kovinska zaštitna nit na vidljivim mjestima fluorescira pod ultraljubičastim svjetlom.

Sve su kunske novčanice obostrano tiskane simultanim plošnim tiskom, te s lica reljefnim tiskom s duginim efektom.

Dvije boje s lica i naličja na svim apoenima novčanica fluoresciraju pod ultraljubičastim svjetlom. Sve kunske novčanice imaju s lica, u središnjem dijelu, tiskan kvadrat s grbom Republike Hrvatske. Uz njegov desni rub reljefnim mikropismom tiskan je u šesnaest redaka tekst himne Republike Hrvatske "Lijepa naša" Antuna Mihanovića.

Na svakoj novčanici tiskan je kvadrat u negativu. Unutar toga kvadrata otisnut je linijama manji kvadrat, a uzduž njegovih stranica tiskana je brojkom nominalna vrijednost novčanice i naziv novčane jedinice. Unutar manjega kvadrata tiskani su trokutasti elementi koji se, kad se novčanica gleda prema svjetlu, tako dopunjuju da s odgovarajućim elementima na naličju novčanice tvore slovo H. Na mjestu kvadrata papir je novčanice tanji, što ga čini prozirnijim.

Desno od portreta na novčanicama, tiskan je pravokutnik, položen uzduž višetonskog ruba novčanice. Posebnim načinom promjene smjera linija, reljefnim je tiskom unutar pravokutnika otisnut prikriveni natpis KUNA, koji je vidljiv samo pod određenim kutom gledanja. Da bi se uočio prikriveni natpis, novčanicu treba držati plošno, tako da bude u visini očiju i usmjerena prema svjetlu. Laganim zakretanjem novčanice uočava se prikriveni natpis.

Serijski broj na novčanicama tiskan je dva puta, u gornjem lijevom kutu i donjem desnom kutu lica novčanice. Serijski broj tiskan je crnom bojom i sadrži slova za oznaku serije ispred i iza sedam znamenaka. Oznaka numeracije pod ultraljubičastim svjetlom fluorescira u zelenoj boji.
U lijevom donjem kutu bijele površine lica novčanice tiskan je reljefnim tiskom znak za slijepe osobe (osim na novčanici od 5 kuna), unutar kojeg je tiskan mikropismom određeni tekst.
Na naličju novčanice, u desnom gornjem kutu, tiskan je u dva retka datum na novčanici i faksimil potpisa Guvernera.

Kune i lipe, kovani novac Republike Hrvatske

Hrvatska narodna banka izdala je kovani novac u apoenima od 1, 2, 5, 10, 20 i 50 lipa i 1, 2, 5 i 25 kuna. Kovani novac od 25 kuna pripada kategoriji prigodnoga optjecajnoga kovanog novca.
Kovanice su izrađene od raznih kovina i slitina, razlikuju se po težini, promjeru i debljini pločice, a obod je na lipama gladak i samo je na kunama nazupčan.

Prigodni optjecajni kovani novac od 25 kuna izađen je od dvodijelne kovine (jezgra + prsten), a obod mu je gladak.  

Na licu svih apoena kovanica lipa i kuna nalazi se u gornjem dijelu polukružno natpis REPUBLIKA HRVATSKA, a dolje je u sredini državni grb u polukrugu pletera (osim kod 1 i 5 lipa) i u vijencu na kunama (maslina i žito na 1 kuni, hrast i lovor na 2 i 5 kuna). Oznaka nominale vrijednosti smještena je na lipama na podlozi od lipine grančice s listovima i cvjetovima, a na kunama je podloga lik kune u trku nadesno. Ispod brojke i podloge smješten je naziv novca (KUNA ili LIPA). 

25 kuna s lica nosi motiv koji obilježava određenu prigodu izdanja. 
Na naličju svih apoena lipa i kuna nalazi se, uz godinu kovanja, slika biljke (na lipama) ili životinje (na kunama), na neparnim godištima (počevši od 1993.) s hrvatskim ili na parnim godištima (počevši od 1994.) s latinskim nazivom prikazanog predstavnika flore ili faune. 

Kovani novac od 1 kune s oznakom godine kovanje "1994." ima istaknutu, u gornjem polukrugu, dodatnu godinu "1999." kojom je obilježena 5. obljetnica uvođenja kune kao novčane jedinice Republike Hrvatske.

Kovani novac od 1 kune s oznakom godine kovanja "2004." ima istaknutu ispred oznake godine kovanja i godinu "1994." i to na sljedeći način: "1994.-2004.". Navedenom oznakom Hrvatska narodna banka obilježava 10. obljetnicu uvođenja kune kao novčane jedinice Republike Hrvatske.

25 kuna s naličja izgleda ovako: u središnjem dijelu jezgre kovanog novca nalazi se  brojčana  oznaka nominale vrijednosti "25". Kroz konture brojaka vidi se kuna zlatica, okrenuta nadesno, čije je tijelo ukomponirano u brojčanu oznaku nominalne vrijednosti. U donjem središnjem dijelu prstena kovanog novca grb je Republike Hrvatske. Na kružnu površinu prstena, lijevo od  grba, položena je lovorova grančica u cvatu, a desno  grančica hrasta lužnjaka s plodovima. U gornjoj kružnoj površini prstena istaknut je natpis "REPUBLIKA HRVATSKA".

Rubovi kovanica, prikazi biljaka i životinja, slova i brojke su u mat izvedbi, na sjajnoj podlozi osnovne plohe.

 

Izvor: Hrvatska narodna banka, hnb.hr  

Za portal pripremio: zm

 Kontakt ako imate pitanja ili poznate neku interesantnu zanimljivost možete nam se javiti e-mailom zanimljivosti@croatia.ch

 

Untitled Document


Optimizirano za
Internet Explorer
| home | događaji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.croatia.ch/ Sva prava pridržana.