Hrvatski Portal u Švicarskoj
Home Događaji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  


 

Dosta mi je "male" Hrvatske!

Iza malih zemalja i malih naroda stoje male ideje,
a iza velikih zemalja i velikih naroda stoje samo velike ideje

ZVONKO BENČIĆ, Vjesnik, Tribina

Ovaj esej već mi se dugo vremena mota po glavi. Od sredine devedesetih prošlog stoljeća, kada je izmišljen turistički slogan "Mala zemlja za veliki odmor". Kada sam ga prvi put čuo, zazvučao mi je notom ispričavanja.

Priznajemo, mali smo i ne previše atraktivni, ali ipak, dođite se odmoriti. Kasnije je zamijenjen sloganom supruge tadašnjeg ministra turizma Nike Bulića: "Hrvatska raj na zemlji". Ostala je ista rečenična konstrukcija: sintagma mala zemlja zamijenjena je riječju Hrvatska, a sintagma veliki odmor sa sličnom sintagmom - raj na zemlji. Nije puno dalje odmakao i najnoviji slogan: "Mediteran kakav je nekad bio". Uostalom, na hrvatskom se kaže Sredozemlje, a ne Mediteran.

Naš kompleks manje vrijednosti prema Europskoj uniji i svijetu pokazao je i Međunarodni znanstveno-stručni skup "Život i djelo Nikole Tesle" održan prošle godine u Zagrebu u dvorani "Vatroslav Lisinski" pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora i u suorganizaciji Akademije tehničkih znanosti Hrvatske i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Autori četiriju pozvanih predavanja bili su Harold K. Forsen (National Academy of Engineering, USA), Carl-Henric Svanberg (Ericsson, Švedska), Kurt R. Richter (Tehničko sveučilište u Grazu, Austrija) i Aleksandar Marinčić (Srpska akademija nauka i umjetnosti, Srbija). Što prvo upada u oči?

Među pozvanim predavačima nema nijednoga iz Hrvatske. Zar nemamo reputiranih znanstvenika i inženjera s područja električnih strojeva, prijenosa električne energije i komunikacija, iz područja u kojima je Nikola Tesla dao najveće doprinose? Zar profesor Sirotić, dvostruki dobitnik nagrade "Nikola Tesla", projektant hidrogeneratora za HE Split i HE Đerdap, nije trebao biti pozvan? Ili možda inženjeri Mladen Kajari, Vladimir Fresl i Ivan Žgombić, projektanti sustava uzbude generatora u HE Đerdap? Svjesno ili nesvjesno izbjegavamo odati priznanje našim istaknutim pojedincima. Možda je u ljudskoj prirodi da uspješni pojedinci induciraju kod prosječnih osjećaj manje vrijednosti.
Imali smo znanstveno, stručno i moralno pravo dodijeliti si barem jedno pozvano predavanje. Dva dana poslije hidroelektrane na slapovima Nijagare u SAD-u proradila je šibenska hidroelektrana Krka (28. kolovoza 1895. u 20 sati), prva hidroelektrana u Europi. Grad Šibenik je osvijetljen iste večeri putem 11 kilometara dugog dalekovoda (napajao je 320 gradskih svjetiljki sa žaruljama od ugljene niti snage 16 vata). Grad Buffalo, udaljen od hidroelektrane na slapovima Nijagare oko 35 kilometara, zbog izgradnje dalekovoda osvijetljen je tek u studenome 1895. godine. Šibenik je bio prvi grad na svijetu koji je dobio izmjenični višefazni sustav električne energije. Hidroelektrana Krka radila je bez prestanka 20 godina, a onda je na istome mjestu sagrađena nova, koja i danas radi (Jaruga I).

Prvo predavanje H. K. Forsena bilo je na razini srednjoškolske zadaće. Više od pola sata čitao je iz papira, monotono, bez podizanja glave, bez ijedne slike, fotografije ili dijagrama. Drugo predavanje C. H. Svanberga bila je promidžba tvrtke Ericsson (oko četiri kartice teksta). Predavanje je zaključio riječima: "Duh i vizija velikih mislitelja kao što su bili Nikola Tesla, Guglielmo Marconi i Lars-Magnus Ericsson živi u Ericssonu. Ta učinkovita kombinacija donijela je dobrobit nama i našim kupcima i mi smo s pravom ponosni na to". Ne može se uspoređivati Teslu s Marconijem i Ericssonom. Poznato je da su ni godinu dana nakon smrti Nikole Tesle poništeni svi Marconijevi patenti. Što zaključiti: postajemo mala zemlja za veliki biznis.

Osjećao sam se nelagodno, podcijenjeno, jadno. Zar stranci iz Amerike i Švedske misle da su došli u zaostalu državu? Zar misle da na znanstveno-stručnom skupu u Hrvatskoj mogu proći trivijalna (beznačajna ili banalna) predavanja?

Odašiljanjem poruka o "maloj Hrvatskoj" u svijet, ne iznenađuju, primjerice, sljedeće izjave. Prvi čovjek hotelskog lanca Kempinski, Reto Wittwer, izjavljuje: "Vi imate ljepotu koja se rijetko sreće, a mi imamo know how koji rijetko tko ima, kombinacija ne može biti bolja" (Vjesnik, 12. srpnja 2006.). Siromašna i lijepa, pa se dobro udala! Kako se može zamijeniti tisućljetno iskustvo i ljepota življenja na prostoru Hrvatske sa znanjem koje se može naučiti u nekoliko godina?

Jedna navijačica nogometnoga kluba Arsenal iz Londona prije utakmice s Dinamom u Zagrebu izjavljuje: "Sve je to sirotinja s istoka koja se nada bogaćenju u Ligi prvaka. Ne shvaćaju oni da je ovo natjecanje rezervirano samo za bogate i elitu. A oni to nisu niti će ikad biti" (Večernji list, 6. kolovoza 2006.). Koje li prepotencije!

Ovo omalovažavanje vlastite osobnosti uočio je Ralph Frank, nekadašnji veleposlanik Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj, pa je napisao (Večernji list, 17. srpnja 2004.): "Doista smatram da frustrira što Hrvati često kažu: Hrvatska je mala zemlja, ne možete od nas mnogo očekivati. Smatram da je to vrlo loše polazište za budućnost. Kada o tome razmišljam, sjetim se mnogih vaših sunarodnjaka koji nisu imali takav stav. Što bi bilo da su, došavši na primjer na tenisko natjecanje u Wimbledon, rekli: mi smo iz male zemlje, ne možete od nas mnogo očekivati. Što bi bilo da su se tako ponašali drugi vaši brojni sportaši koji su postigli međunarodni uspjeh. Treba prestati tim ispričavajućim tonom govoriti o Hrvatskoj kao maloj zemlji, a pokazati energiju i iskoristiti to što imate divne i obrazovane ljude. Previše je ljudi izgubilo živote za neovisnost zemlje da biste se sada povlačili u ime toga što je Hrvatska mala država."

Pokušat ću odgonetnuti što može značiti sintagma "mala Hrvatska" ili "mala zemlja". U čemu je Hrvatska mala? U Europi ima 49 država ("Zastave i grbovi", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2006.). Po zemljopisnoj površini, u Europi je 21 zemlja manja od Hrvatske (56.542 četvornih kilometara), po broju stanovnika u Europi je također 21 zemlja manja od Hrvatske (4,44 milijuna stanovnika). I tako se može nastaviti usporedba po bruto domaćem proizvodu (BDP-u), po bruto domaćem proizvodu po stanovniku, po ukupnoj potrošnji energije, po ukupnoj potrošnji energije po stanovniku... I ne bismo došli do odgovora.

Odgonetka (odgovor na zamršeno pitanje) je samo jedna. Iza malih zemalja i malih naroda stoje male ideje, a iza velikih zemalja i velikih naroda stoje samo velike ideje. Znamo da su brojčano mali stari Grci svojom filozofijom i umjetnošću usmjerili razvoj "zapadne civilizacije". Zarobljena je Grčka zarobila divljeg pobjednika i unijela umjetnosti u priprosti Lacij (Graecia capta ferum victorem cepit et artes intulit agresti Latio).

Analognu odgonetku dao je izraelski predsjednik Shimon Peres, donedavni potpredsjednik vlade, tijekom prvog službenog posjeta Hrvatskoj u travnju 2007. godine. Kazao je: "Naše obje zemlje su pozvane da postanu većima nego što je njihova zemljopisna površina". Dodao je kako se veličina jedne zemlje mjeri i po ljudima, a ne samo po veličini njezinih prirodnih bogatstava.

Pojedinačno i institucijski nemamo ispravnu predodžbu o svijetu u kojem živimo. To može imati ili već ima dalekosežne posljedice na materijalni i kulturni položaj pojedinca i same hrvatske države. Vlastitom moći trebamo doći u položaj koji nam najbolje odgovara. Nema održiva razvitka na "tuđoj moći". Nikad se ne smije postupati poslušnički, podanički ili pokorno. Sa životnom filozofijom opstanka po "tuđoj moći" treba prekinuti. Na žalost, kroz hrvatsku povijest, od propasti hrvatske države 1102. godine, kontinuirano se provlači linija opstanka "po drugome", po tuđoj moći.

Autor je redoviti profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu

 

Kontakt ako imate pitanja ili poznate neku interesantnu zanimljivost možete nam se javiti e-mailom zanimljivosti@croatia.ch

 

  Untitled Document


Optimizirano za
Internet Explorer
| home | događaji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.croatia.ch/ Sva prava pridržana.