Hrvatski Portal u Švicarskoj
Home Događaji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  
 
     
    Pjesništvo, proza, kazalište, publicistika uopće

 


PREGLED NOVIJE HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI
Ante Bašić 2004.
ante_basic@yahoo.com

Književnost 1952 - danas

PROZA

Petar Šegedin (1909 - 1998)
[pseudonim: Petar Kružić]

Rođen je u Žrnovu na Korčuli. Romanopisac, novelist, putopisac i esejist. Bio je tajnik Matice hrvatske, Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža" te predsjednik DHK. Autor je romana Djeca božja (1946), Osamljenici (1947), Crni smiješak (1969), Getsemanski vrtovi (1981), Vjetar (1986); novela i pripovijesti Mrtvo more (1954), Na istom putu (1963), Orfej u maloj bašti (1964), Sveti vrag (1966), Izvještaj iz pokrajine (1969), Tišina (1983), Licem u lice (1987), Svijetle noći (1993); eseja Eseji (1956), Riječ o riječi (1971), Svi smo mi odgovorni? (1971); putopisa Na putu (1953) i Susreti (1962) te dnevničkog zapisa Frankufurtski dnevnik (1993).


DJECA BOŽJA (1946)

Roman opisuje događaje u korčulanskom selu Žrnovu. U središtu je zbivanja znatiželjni osmogodišnji dječak Stakan. Tu je i seoski župnik don Petar sa svojom starom sestrom Marcelom koja se zaljubi u mladog Sakristana, a kada joj ovaj ne uzvrati ljubav, ona od sramote izgubi razum i pogine u požaru koji je sama izazvala.

Stakanov stric Antunica umire i razmišlja o uzaludnosti svoga života, a mali Stakan misli da ga đavao uzima pod svoju vlast pa se odlučuje žrtvovati onako kako se i sam Isus žrtvovao - razapinjanjem na križ! Stoga odlazi od kuće pokušavajući postati pustinjak, ali već prve večeri, za oluje, prestrašen bježi po nevremenu, nakon čega dobije upalu pluća te danima leži u teškoj groznici. Majka Komiška moli za Stakanovo ozdravljenje, a umirući stric Antunica ostavlja mu svoje papire (književne uratke ?), misleći da je Stakan jedini koji bi ih mogao razumjeti. Stakan je i dalje opsjednut mišlju o tome da dolazi pod sve veću vlast đavla pa konačno odlučuje izvesti svoj naum o razapinjanju na križ. Traži pomoć prijatelja Mike, no ovaj (kad Stakan legne gol na križ) u strahu pobjegne pa se Stakan sam pokuša razapeti. Osjećajući užasan strah uspijeva pribiti jednu ruku. Kuja Rebeka liže krv koja kapa s njegove ruke...


A POKOJNA PAVULINA...

Krajem ljeta pripovjedač se trajektom vraća kući i sluša razgovor svojih suputnika: starice s djevojčicom, jednoga mladića i još nekoliko žena koje pričaju o pokojnoj Pavulini koja se je, još dok je bila živa temeljito pripremila za smrt: dala si je sašiti odjeću, pripremiti krunicu i ostalu opremu i to je držala u kutiji na ormaru, da uvijek sve ima na oku. Čak si je dala tiskati i osmrtnice. Kada je u selu umrla jedna druga žena, svećenik je zamolio njezine sinove (Tobiju i Kažimira) da posude osmrtnice od Pavuline jer je ova umrla baš za vikend pa nisu mogli odmah tiskati nove. Tako su preko Pavulinina imena zaljepili ime Luce Fjamengove, starice koja je umrla. Ali te noći padala je jaka kiša pa je voda odljepila nalijepljeni papir te se ispod ukazalo Pavulinino ime. Isti taj dan kad je padala kiša doista je umrla i Pavulina.

Trajekt je došao na odredšte, putnici se razilaze, a djevojčica što je bila sa staricom zapitkuje o pokojnoj Pavulini. I pripovjedač se vraća sâm, preplavljen svojom "tjeskobnom radošću" - čini mu se da je neki "Pokojni Ja" "koji se izdvojio iz razgovora o pokojnoj Pavulini s grupom Pavulinâ, pa se sad sâm vraća planini, tamnoj svojoj planini.

Vrhunac pripovijedačkog umijeća Šegedin je dosegao u svojim novelama. Svaka od njih zatvoren je, jedinstven i cjelovit svijet; svijet u kojem se život otimlje zaboravu i neznanju. Motiv svake novele je svakodnevan, gotovo sitan doživljaj, koji većina ne bi ni zamijetila, a kamoli se na njemu zaustavila. Suptilnu sposobnost doživljavanja uokviruje ozbiljan intelektualizam, da bi veličina malenih stvari pokazala kako neznačajne pojave u svijetu i ne postoje - postoje samo ograničeni primatelji njihovih poruka. Prividno, njegove novele uvijek počivaju na realnom svijetu, ali realnost se katkada pokazuje toliko začudnom da dobije odbljesak fantastičnoga.


Dopuštenjem autora prof. Ante Bašića


za portal pripremio Zvonimir Mitar


*****

Sutra na portalu:

Ranko Marinković (1913 - 2001)












 

 


Vizualna umjetnost
Književnost
Znanost
Glazba
Film
Leksikon
Kontaktirajte nas
 
Predstavljamo:


Untitled Document

 

Optimizirano za
Internet Explorer
| home | događaji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.croatia.ch/ Sva prava pridržana.