Hrvatski Portal u Švicarskoj
Home Događaji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  
 
     
    Pjesništvo, proza, kazalište, publicistika uopće

 


 

PREGLED NOVIJE HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI
C Ante Bašić 2004.
ante_basic@yahoo.com

Književnost 1914 - 1952

PJESNIŠTVO

Ljubo Wiesner (1885 - 1951)

antologijske pjesme: Tihi život, Pjesma, Odrazi, Šetnja u samoći, Blago veče, Avantire, Kupac čarobnih krijesnica, Ikarov odgovor

Rođen je u Zagrebu. Radio je kao novinski korektor, novinar, urednik i izdavač. Bio je i prevoditelj (Lurd i Rim E. Zole, Jadnici V. Hugoa), a za vrijeme II. svjetskog rata, u Berlinu je uređivao mjesečnik Suradnja. Od 1948. do smrti, 1951. boravi u Rimu. Umro je u rimskoj ludnici od posljedica progresivne paralize.

U svojoj poeziji Wiesner je pejzažist, ladanjski idiličar, sljedbenik "Matoševe škole". U pjesničkom opusu od svega pedesetak pjesama, polovicu čine soneti, pokoja glosa, ekloga ili balada te nekoliko "narativnih" većih pjesama (Moja majka, Kip domovine). Najslabiji dio njegovih soneta svakako predstavlja formalna stega koja se očituje u naivnim rimama . Rima je često skretala logičnost i uopće sadržaj njegovih pjesama u paradoksalne obrate . Radi rime Wiesner je katkada gradio i banalne ukrasne sintagme, sa stereotipnim i neadekvatnim atributima, što je degradilo, ne samo pojedini stih, nego i čitave pjesme. Samo posljednja njegova pjesma, lamentacija Kip domovine, približila se besprijekornosti forme, ali njome je Wiesner nažalost i zaključio svoje pjesnikovanje.

Otprilike istovremeno s pjesmama (1910), javlja se Wiesner i sa člancima. S te strane najznačajniji je njegov programatski uvod u Hrvatsku mladu liriku (1914) čime programatski definira novi pjesnički program Matoševih sljedbenika .

Do kraja života opsesija mu je bila da napiše književnu studiju i biografiju A. G. Matoša pa je velik dio života sakupljao građu, a dva puta je čak u tu svrhu boravio i u Parizu, što je rezultiralo s nekoliko raznobojnih feljtona o Matošu.

(Milan Selaković: PSHK 85, Zagreb, 1970.)

 

Dopuštenjem autora prof. Ante Bašića
za portal pripremio Zvonimir Mitar

 

*****

Sutra na portalu:

Gustav Krklec (1899 - 1977)


Radi se o rimama tipa: visini - paučini, pomakla - stakla, ormari - stvari, kavaliri - klaviri, hiljada - mlada, ubogara - oltara, sunaca - kladenaca itd.

Teškoće s rimom vidljivi su i u pjesništvu Stanka Vraza, Petra Preradovića, a njenom žrtvom katkada  je znao biti i sam Matoš.

Tin Ujević u nenaslovljenoj studiji-pamfletu o Matošu (Mogućnosti, 1963) iznosi "glavna načela" pjesničke grupe okupljene u Hrvatskoj mladoj lirici i poslije u časopisu Grič: "1. Pjesnički jezik treba biti biran: on izražava impresije, senzacije i emocije koje se odlikuju svojom kvalitetom; 2. Gradnja stiha mora biti metrički pravilna, dotjerana i glatka; stihovi ne smiju hramati ni biti hrapavi; uklanjaju se elizije; poslije 4, 5. i 6. sloga stoji cezura; strofe su završene cjeline; 3. Pjesnik, ukoliko piše na štokavskom najrječju, mora poznavati štokavski akcenat; isto tako kao što stih mora biti gladak rima treba da bude po mogućnosti potpuna, precizna; trosložne rime imaju prednost." itd.

 

 


 

 

 


 

 


Vizualna umjetnost
Književnost
Znanost
Glazba
Film
Leksikon
Kontaktirajte nas
 
Predstavljamo:


Untitled Document

 

Optimizirano za
Internet Explorer
| home | događaji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.croatia.ch/ Sva prava pridržana.